Spomenpriredba: 25 ljet dvojezične seoske table u Gradišću

OEVZ
13. ruj 2025.
3 min čitanja

Updated: 22. ruj 2025.

Narodna politika u europskom kontekstu

Izjava za medije

Großwarasdorf/Veliki Borištof – Wien/Beč, 13.9.2025.

Spomenpriredba: 25 ljet dvojezične seoske table u Gradišću - Narodna politika u europskom kontekstu

Großwarasdorf/Veliki Borištof, 12. September 2025. – Centar austrijanskih narodnih grup (ÖVZ/CAN) i općina Großwarasdorf/Veliki Borištof pozvali su na obljetnicu „25 ljet dvojezične seoske table u Gradišću".

Na mjestu prve dvojezične soske table, ka je postavljena u juliju 2000. u Velikom Borištofu, načelnik Martin Karall, glavni tajnik CAN-a Joži Buranić, bivši savezni ministar Niki Berlaković i bivši savezni kancelar Wolfgang Schüssel obilježili su ov povijesni dogodjaj.

Načelnik Karall istaknuo je važnost seoskih tablic za hrvatsku narodnu grupu i naglasio da je postala vidljiva predanost države svojim narodnim grupam i većjezičnosti. Joži Buranić podsjetio je da je postavljanje tablic bilo veliko olakšanje i da su ljeta aktivističkoga djelovanja, posebno aktivizam mladih i Hrvatskoga akademskoga kluba, konačno bila uspješna.

Niki Berlaković opisao je ondašnji politički otpor i istaknuo da je postojala jednoglasna odluka narodnosnoga savjeta za narodne grupe, ipak je duralo sedam ljet da je došlo do postavljanja. Stoprv vlada pod kancelarom Schüsselom postavila je seoske table. "Pokazalo se je da je stanovničtvo Gradišća bilo mnogo otvorenije za postavljanje od nekih gradišćanskih političarov – javnoga protesta nije bilo."

Sam Wolfgang Schüssel pohvalio je suradnju s tadašnjim zemaljskim poglavarom Karlom Stixom i kritizirao činjenicu da je Republiki Austriji tribalo već od 45 ljet za postavljanje iako je obavezana polag državnoga ugovora.

Priredba su glazbeno pratili školari i školarice Nove sridnje škole Veliki Borištof. U razredu su se bavili s manjinskimi pravi, načinili tematske table i prezentirali je.

Panel diskusija ka je slijedila bila je usmjerena na vidljivost jezika, obrazovanje i službeni jezik u europskom kontekstu. Predsjednik CAN-a Marian Wakounig otvorio je medjunarodni dio s riči: "Dvojezične seoske table su vidljivi znaki. Svakodnevno nas spominjaju da su jezik, kultura i identitet dio naše zajedničke povijesti i budućnosti. Oni su simboli priznanja – ali i obaveze: prava narodnih grup ne smu biti marginalno pitanje, već se moraju shvatiti kao temelj življene demokracije."

Julian Nyča od Lužičkih Srbov predstavio je inicijative za vidljivu dvojezičnost u Lužici – uključujući dvojezične natpise na javnimi zgrada, željezničkimi kolodvori i biciklistički staza. Pohvalio je činjenicu da su neke općine u Gradišću isto upeljale dvojezične nazive ulic.

Pravnik i stručnjak za medjunarodno pravo etničkih grup Roman Roblek, koruški Slovenac, moderirao je raspravu i usporedio sa situacijom slovenske narodnosti u Koruškoj. Kulturnu raznolikost ku su narodne grupe u Austriji gajile kroz generacije govorači su već puti istaknuli kao vridnu komponentu austrijskoga identiteta.

Joži Buranić pozvao je saveznu i zemaljsku vladu na ofenzivnu jezičnu politiku da bi se osigurao opstanak jezika narodnih grup. Član 7. državnoga ugovora nije dost za to, jer sadrži samo minimalne odredbe za čuvanje i jednakost u različiti područji. Obrazovanje je jako važno, posebno dvojezični školski sustav u Beču – "od vrtića do mature". Pedagoški izobrazni model elementarnih pedagogic mora uključivati i koncept većjezičnosti. Potribovano je noveliranje Zakona za narodne grupe., a zajednički plan razvitka jezika za Gradišće bio bi još jedan poželjan sljedeći korak.

Zemaljski savjetnik Heinrich Dorner upozorio je na vladin program i da su onde spomenute točke o narodni grupa. Istotako je naglasio zajedničko rješavanje svakodnevnih izazovov, kot naprimjer minjanjem voznoga reda autobusa i tako se laglje dostiže dvojezična sridnja škola u Velikom Borištofu.

Bivši predsjednik parlamenta Andreas Khol, izjavio je o svojoj indirektnoj potpori odvjetniku Vouku u to vrime u borbi za dvojezične seoske table kako bi ih mogao tužiti pred najvišim sudom. Prije svega, naglasio je važnost većjezičnoga obrazovanja u ranom ditinstvu i osvrnuo se na pozitivna osobna iskustva u svojoj obitelji.

Martha Stocker iz Južnog Tirola naglasila je da su potribni pozitivni, jasni pravni temelji od strane države, a istovrimeno da mora postojati volja za daljedavanje jezika u narodnoj grupi ako se hoćedu razviti zajedničke strategije za budućnost.

Zaključno, Wolfgang Schüssel pozvao je narodne grupe da formiraju interdisciplinarne mriže, postavu zajedničke prioritete i razviju nove predloge kako bi zatim zajednički mogli osvojiti političku većinu.

Kao simboličan znak, organizatori su panelistom predali novu publikaciju "Povijest gradišćanskih Hrvatov" da bi dodatno poboljšali znanje o hrvatskoj narodnoj grupi.