4. Platforma dijaloga u parlamentu

OEVZ
26. ožu
3 min čitanja

Podnaslov: Iskoristiti jubilarna ljeta i prilgoditi pravni položaj na nove uvjete i potribovanja

25. marca 2025. su u austrijanskom parlamentu održali sjednicu platforme dijaloga autohtonih narodnih grup. Centar austrijanskih narodnih grup izričito odobrava da predsjednik parlamenta Walter Rosenkranz u novoj zakonodavnoj periodi nastavlja platformu dijaloga i za 2026. planira dan narodnih grup. Parlamenat u ovom ljetu svečuje značajne jubileje: 80 ljet kraj boja, 70 ljet Državni ugovor, 30 ljet Europska unija, a u dojdućem ljetu 50 ljet Zakon o narodni grupa.

Buranić, generalni tajnik Centra austrijanskih narodnih grup i predsjednik Savjeta za hrvatsku narodnu grupu, je pozitivno komentirao nastavak foruma za dijalog: „Veseli nas da predsjednik parlamenta Rosenkranz nastavlja platformu dijaloga i jače uključuje Savezno vijeće. Zvana toga je predvidjeno uključiti i vladine institucije kot Savezno kancelarstvo, ministarstvo za obrazovanje i za financije. To posebno pozdravljamo. Moramo sve poduzeti da platforma dijaloga dojde do konkretnih rješenj.“

Zastupniki narodnih grup su naglasili prioritet obrazovanja i modernizacije Zakona o narodni grupa. Osebujno su istaknuli sudjelovanje med djelatnimi grupami ministarstva za obrazovanje i zastupniki narodnih grup, ki su jur objavili skupne pozicijske papire.

Buranić je izjavio: „ Zakon o narodni grupa iz 1976. ljeta već ne odgovara duhu vrimena i se po 50 ljeti mora prilagoditi na buduće promjene. Jur 2011. je renomirana grupa ekspertov izdjelala prijedlog za novu kodifikaciju, ku politička većina ali nije podržavala. Zato u daljnjem koraku predlažem parlamentarni konvent za obnovu Zakona o narodni grupa kot i postavljanje stalnoga parlamentarnoga odbora za posle narodnih grup.“

Predsjednik Wakounig vidi šansu u vezi s jubilarskimi svetačnosti: „U spomen-ljeti bi morali forsirati vidljivost narodnih grup, njeve kulture i jezika kot i razvitak njevih prav. Prilikom svetačnosti oko 70. obljetnice Državnoga ugovora bi narodnim grupam morali posvetiti programsku točku. Na obrazovnom polju tribamo reforme, ke podupiraju usvajanje i razvitak jezika od čuvarnice do sveučilišća. Zvana toga moramo zeti u obzir i iseljavanje u urbane centre. Pripadniki narodnih grup bi i onde morali imati pristup dvojezičnomu školstvu. Savjeti za narodne grupe favoriziraju model Komenskyjeve škole, koga podupira i Centar austrijanskih narodnih grup.“

Jako pozitivno je bilo da je većina govoračev strankov za narodne grupe pozdravila konkretne mjere za realizaciju reformov. Poslanica Agnes Totter (ÖVP) je citirala svojega prethodnika Berlakovića s riči „Doba je!“. Poslanik Michael Bernhard od Neosov je nazvistio sastanak s ministrom za obrazovanje Wiederkehrom. Poslanica Olga Voglauer (Zeleni) je predložila parlamentarnu anketu za izdjelanje zakonov. Antonio Della Rossa (SPÖ), ki je zastupao kolegicu svoje frakcije, Piu Mariu Wieninger, je povukao paralelu sa svojom obiteljskom poviješću i rekao da su potribne mjere za očuvanje jezikov. Glede ovih izjavov je Buranić optimističan da će zakonodavatelj po desetljeći stagnacije realizirati ofenzivniju jezičnu i manjinsku politiku.

Centar austrijanskih narodnih grup u svojoj javnoj djelatnosti redovito naglašuje pozitivne ekonomske efekte jezikov narodnih grup kot europskih susjedskih jezikov, ar ov aspekt da se u diskusiji o usvajanju i očuvanju jezika čuda puti zanemaruje.

Slike: ÖVZ/Hauck-Tyran